Djeca uče iz svijeta oko sebe; preuzimaju obrasce ponašanja odraslih koji ih okružuju, navike i prakse kojima su najviše izložena vjerojatno će postati prepoznatljive matrice njihovih vlastitih ponašanja, ili barem temelj za njih.

Mozak maloga djeteta razvija se brzo i nevjerojatno je prijemčiv za vanjske podražaje, a jedan takav ključan podražaj, stručnjaci se jednoglasno slažu, jest čitati djetetu od najranije dobi.

Kroz kvalitetne slikovnice i priče prilagođene dobi djeca ne uče samo riječi i pojmove, već i suptilne nijanse njihovih značenja, razvijaju spoznaje o postojanju svjetova izvan svakodnevne stvarnosti u kojoj žive, izvan svijeta koji je vidljiv i opipljiv. Ponekad je taj svijet nerazumljiv i stran pa im knjiga može poslužiti kao skrovište za bijeg u sigurnost poznatih likova i priča.

 

 

Čitamo li djeci redovito, ona stječu naviku čitanja, prihvaćaju knjigu kao svoju prijateljicu, suputnicu na tom putu koji zovemo život.

Ta suputnica, jasno je, mora biti zanimljiva, ona mora biti puna života, neočekivanih obrata, skrivenih rukavaca, mora neprekidno nuditi nešto novo i izazovno, mora intrigirati, golicati, biti nedohvatljiva i pristupačna istodobno, jer s čitanjem je kao i s odnosima – ta, tko bi želio provesti život s dosadnim partnerom?

Za roditelja je izazov stvoriti od djeteta kompletnu osobu, koja će sigurno i čvrsto kročiti kroz život i spremno se suočavati sa svim životnim preprekama.

Za pisca je izazov napisati knjigu koja će mu u tome na najbolji mogući način pomoći, u nadi da će njegova priča, možda, ako ima sreće, barem ponekom djetetu – makar jednom jedinom – ostati zauvijek zapisana u onom dijelu srca rezerviranom za emocije koje evociraju sjećanja na djetinjstvo.

Ako tražite takvu knjigu, nećete pogriješiti navratite li u "radionicu dječje knjige" spisateljsko-ilustratorskog para Andrea Petrlik-Kašmir Huseinović, koja pod egidom dviju nakladničkih kuća knjige za djecu, Kašmir promet i Dječja knjiga, već godinama vrijedno proizvodi slikovnice i knjige za mlade u kojima obrađuje teme od onih namijenjenih najmlađoj dobi pa do onih za nešto stariju djecu, uvijek pazeći da i sadržajno, ali i likovnim oblikovanjem, ne samo pobudi zanimanje najmlađih, već ga i zadrži.

 

 

Pita li se vaše dijete koliko vrsta vukova postoji, može li mačak mačku biti prijatelj a mala djevojčica kraljevna svemira, postoji li ljubavni bicikl i kakva sve čuda može skrivati čudnovata priča, što se nalazi u snovima i kamo ga sve može odvesti "glava u oblacima", odgovore na ta pitanja, dobit će iz najnovijeg kompleta slikovnica para Petrlik-Huseinović.
Jedno pitanje uvijek povlači drugo, što je obično formula razvoja znatiželje za otkrivanje novih horizonata, prelaženje granica, iskoračivanje iz poznatih okvira.
A kako lakše iskoračiti iz poznatih okvira, nego u priči, čudnovatoj priči o još čudnijim čudima u kojoj se čudom se čudeći okupilo čudno društvo čudnovatih prijatelja?

 

 

Taj divni čudni svijet priča

Već samim odabirom pridjeva "čudan" za središnji motiv svake rečenice, sličice i ideje, knjiga "Čudnovata priča i još čudniji ja" Kašmira Huseinovića malo je jezično čudo koje predstavlja pravi izazov za čitanje.
Puna je čuda – čudni "ja" u njoj se susreće s čudnovatim prijateljima u čudnovato lijepom danu i, zajedno s njima, nižući čudne epizode čudnoga života, promišljajući razna čuda – prijateljstva, osjećaja, naprosto viđenoga – ide prema čudnome kraju. Šaroliko i duhovito ilustrirani, čudnovati likovi sa stranica te čudnovate knjige veselo poručuju da je najveće čudo sam život, i mi u njemu, čak i kad smo čudni.

 

 A sanjariti vole podjednako i oni koji su "čudni" i oni koji to nisu. Djevojčica koja sanja postati kraljevnom najvećega i najljepšega kraljevstva na svijetu, ili naprosto biti ružičasta princeza, ili možda morska princeza, ili kraljevna ljubavi, u slikovnici "Jedna je djevojčica…" Kašmira Huseinovića naučit će da je ključni element potreban za ostvarenje bilo kojeg sna imati kraljevskog roditelja. A svaki je roditelj kralj u kraljevstvu svoje princeze.

Kako ilustrirati maštu

Snovi su divni, zavodljivi, u njima je sve moguće. U svijetu snova strahovi gube oštrinu, tama se pretvara u svjetlost, predmeti dobivaju nove obrise, pojmovi nova značenja. U nadrealnoj, prekrasno ilustriranoj slikovnici "Kad sanjam" Andree Petrlik Huseinović, san je metaforičko putovanje do spoznaje da svaki bijeg negdje mora završiti, s porukom da svi bjegovi završavaju u istoj točki: mjestu zajedništva s drugim.

 

 

Bježati voli i Tin iz slikovnice Kašmira Huseinovića "Vremeplov". Zapravo, ne bježi on, već mu glava neprekidno bježi među oblake; jer Tin hodajući snatri o putovanju kroz vrijeme. Na putu od kuće do škole susreće se, tako, s dinosaurima, praljudima, trojanskim konjem, gusarima, pa čak i jednim cepelinom. Putuje na Mjesec i leti duboko u svemir, otvarajući brojna pitanja o povijesti života na Zemlji, nekim zanimljivim trenucima te povijesti, o svemiru u kojem živimo. I sve to prije doručka. I uz prekrasne ilustracije Andree Petrlik Huseinović.

 

Slikovnica mora poučavati

Dok Tin sanjari o vlastitom vremeplovu, slonić Fedor iz slikovnice "Jedan dan" Kašmira Huseinovića, koju je također oslikala Andrea Petrlik, ustaje iz kreveta bistre glave, jer on je slonić od kojega će najmlađi čitatelji naučiti ne samo da dan ima zoru, jutro, podne, poslijepodne, sumrak, večer, noć i ponoć, već i da treba prati zube, pospremati svoje stvari, pomoći roditeljima u kući, biti dobar prema mlađem bratu ili sestri. I ne samo to: i igrati se i baviti se sportom. I, naravno, prije spavanja obavezno pročitati priču za laku noć.

 

 

Svako dijete ima barem jednu plišanu životinju s kojom spava. Ako je to možda plišana mačkica, zna li ono da mace predu i mijauču, i zašto to rade? Ako je to plišani psić, zna li da psi mogu razumjeti do 200 riječi i da često znaju biti ljubomorni? Ili da je panda ugrožena vrsta, da medo voli kruške, divlje jabuke i med; kako i gdje žive vuk i lisica, ili da su sobovi odlični plivači? Maloj djeci razumljive zanimljivosti o svim tim i još nekim životinjama okupljene su u slikovnici Kašmira Huseinovića "Znate li?".

 

 

Edukativni niz knjiga namijenjenih najmlađim čitateljima nastavlja slikovnica "Suprotnosti", ponovno nastala u autorskom tandemu Petrlik-Huseinović, koja ilustrira razlike u pojmovima poput velik-malen, težak-lagan, dug-kratak, brz-spor, mutan-bistar, dan-noć, a čak uvodi i pojam e-knjige, nasuprot tiskane knjige.

 

Djeca moraju znati da imaju pravo nešto i ne voljeti, kao i da imaju pravo to i pokazati. Ponekad je moguće osjećati iracionalnu odbojnost jednako kao i bezrazložnu naklonost. Možemo, tako, naprosto voljeti pčele ali ne i paukove. Moguće je voljeti neočekivanog druga, ne voljeti neki osjećaj, a voljeti mrak.O tome govori slikovnica Kašmira Huseinovića "Volim, ne volim", čiji je glavni junak mačak Gatino, koji najviše voli kad su svi sretni i razigrani.

 

Slikovnica koja popunjava niz je "Tricikl ili ljubavni bicikl", posveta Kašmira Huseinovića svijetu prometala. Ljubavni tricikl iz naslova odvest će slonicu Zvonkicu u zagrljaj sloniću Oskaru, usput otkrivajući kojim se prometnim sredstvom vozi medo Robi, njegov prijatelj Bobi ili zečica Ivona, kako izgleda jednocikl a kako bicikl, kao i to što, dok drugi putuju, radi medvjedica koja ne voli putovati.

 

Čudesni svjetovi legendi dalekih naroda

Posebno mjesto među slikovnicama netom izašlim iz tiska Dječje knjige zauzima bajkovita "Tajna pekmeza Ašuna", koju je ilustrirala ruska ilustratorica i književnica za djecu Ekaterina Panfilova, čiju je legendu o neobičnom kraljevstvu Oskoruša i malim Oskoruš patuljcima u priču uobličio Kašmir Huseinović.
Pahuljasti svijet naroda Ašuna, za koje je pekmez od bobica oskoruša najveća delikatesa, oživljava u priči o tome kako su vrane postale veliki prijatelji sićušnih Ašuna. Prekrasna je to priča o nesebičnosti, davanju i prijateljstvu, u bajci koju još nismo čuli, ali koja će već nakon prvog čitanja postati dijelom našeg kulturnog podneblja.

 

 

Pisci i ilustratori za djecu, da bi bili doista dobri pisci i ilustratori za djecu moraju imati poseban senzibilitet prema priči i tome kako ju uobličiti slikom. Ne samo da moraju znati od čega početi i gdje stati, već i kako tamo doći.

 

 

Andrea Petrlik i Kašmir Huseinović ne samo da žive za svoje slikovnice; oni žive u njima.

Zato stvaraju oslikane svjetove mašte u kojima je prvo njima samima ugodno, slikovnice u kojima bi svatko poželio živjeti, makar i samo na kratko, koliko već traje čitanje slikovnice djetetu pred spavanje.
Srest ćete ih u njima. Skrivene u bojama i riječima, sretne, jer je još jedno dijete zakoračilo u njihovu priču. I sretno u njoj zaspalo.